Prvo pitanje na koje sam naišla u istraživanju bilo je: "Što su to uopće sluznjače i Physarum Polycephalum?". Ukratko rečeno sluznjače su eukariotski organizmi(imaju DNA u jezgri), koji ne spadaju pod glijive(iako na njih malo liče), vrlo slabo istraženi s obzirom da ne uzrokuju bolesti kod ljudi. Physarum Polycephalum je najistraženija vrsta sluznjača, može se nalaziti u više različitih faza razvoja. Faza koju sam ja istraživala je kada je organizam žute boje i vidljiv golim okom, tkaozvani plazmodij. Physarum p. nema živčani sustav ali i dalje pokazuje karakteristike "inteligentnog" ponašanja.
Organizam sam odlučila izalagati različitim labirintskim uvjetima, ali prvo mi je bio potreban sam labirint. Dizajnirala sam dva različita labirinta(jedan teži i jedan lakši) pomoću digitalnih alta Blender i Cura te ih isprintala na školskom 3D printeru. Dobro sam se raspitala o kretanju same vrste, iako mnogo profesora i stručnjaka nije imalo pojma o čemu govorim. Ubrzo nakon što Je Physarum p. stigao iz Francuske, u labirinte sam izlila 2%-tni agar koji je služio organizmu kao hranjiva podloga za kretanje. Promatrala sam i bilježila kretanje kroz sljedećih 72 sati. Obradu podataka također sam odradila digitalno pomoću programa ImageJ, mjerila sam površinu koju je zauzimao organizam i njegov pomak u ovisnosti o vremenu.
Prvi vidljivi pomaci organizma bili su vidljivi nakon 6 sati. Mjerenje površine organizma nije bilo najuspješnije, jer sam shvatila da Physarum p. povlači svoje krakove koji mu ne dopremaju hranu kako bi uštedio na energiji. Zbog toga površina mu se izmjenjivala i nije bila dovoljna za donjeti validan zaključak. Pomaci su bili puno bolji način mjerenja, svi uzorci(bilo ih je 9) svakim satom bili su bliže zamišljenom cilju(postavljena zobena pahuljica tj, hrana). Jedan labirint imao je grešku. U njemu je dolazilo do najmanjih pomaka jedinke koja je probala prijeći preko zida.
● Ne postoji predvidiv način kretanja Physaruma p. od ili prema hrani u slučaju bez labirinata. ● U sva tri ponavljanja organizam „rješava“ jednostavniji labirint i dolazi do hrane za 48 sati te pritom prolazi put od 14 cm. ● U složenijem labirintu, jedinka dolazi do hrane za 72 sata. ● Prilikom nailaženja na „raskrižje“ "krakovi" organizma su tanji i razdvajaju se, a nakon određivanja smjera kretanja zadebljaju. ● Plazmodij se nakon što je došao do cilja vraća natrag prema središtu. Prilikom vraćanja prema središtu plazmodij se koristi drugim putem i ne ponavlja isti smjer.
Smatram da vrsta uistinu je "inteligentna" upravo zbog toga što pri povratku ne bira isti put. Još puno toga se treba istražiti o ovoj vrsti i nadam se da ću i ja imati tu priliku u budućnosti. Na kraju sam odlučila napraviti simulaciju kretanja o kojoj više možeš pročitati ovdje. Sadržaj ove web stranice samo je mali dio istraživanja, a kompletan rad objavit ću nakon završetka natjecanja na istoj ovoj stranici. Nadam se da je moje istraživanje inspiriralo i ostle učenike te će nekom pomoći u shvaćanju ove zanimljive vrste.